BOL U VRATU

ANATOMIJA VRATNE KIČME

Vratna kičma je prilično krhka i suptilna po svojoj strukturi i funkciji. Na malom prostoru koji čini sedam vratnih pršljenova, koji su po svojoj formi značajno manje koštane mase od ostatka kičme, predstavlja konekciju trupa sa glavom u kojoj se u lobanjskoj duplji smešten mozak.

 

Iz mozga, polazi kičmena moždina koja je u istim tim krhkim vratnim pršljenovima smeštena u kičmeni kanal koji se proteže dokle i kičmeni stub.

Mozak i kičmena moždina predstavljaju centralni nervni sistem (CNS) – glavni upravljački centar celog tela.

Između svakog od sedam vratnih pršljenova (inače svakog telesnog pršljena), na koštanoj masi, nalaze se diskusi – diskovi, koji zbog svoje strukture (fibrozni omotač i želatinozno jezgro) amortizuju svaki pokret glave i vrata ujedno sprečavaju trenje između koštanih masa pršljenova.

Iz kičmene moždine vratne kičme izlaze periferni nervi brahijalnog spleta koji su zaduženi za oživčavanje – inervaciju ruku.

Da bi ceo sistem pravilno funkcionisao, trebalo bi navesti da kroz vratnu kičmu prolaze krvni sudovi arterijski i venski koji su zaduženi za funkciju mozga i celog sistema. Najveći i najznačajni arterijski krvni sud je svakako KAROTIDNA arterija.

U vratnoj kičmi su smešteni limfni sudovi i limfni čvorići-nodusi koji su zaduženi za prečišćavanje limfe ujedno i za razvijanje imunog sistema svake ćelije i organizma u celini.

POPREČNO PRUGASTI MIŠIĆI KOJI SE NALAZE U VRATNOJ KIČMI

DORZALNA STRANA VRATNE KIČME – ZADNJA STRANA

  • m. trapezius
  • m. sternocleidomastoideus
  • m. paravertebralis
  • m. scalenus
  • m. splenius capitis
  • m. levator scapulae

VENTRALNA STRANA VRATNE KIČME  – PREDNJA STRANA

  • m. hypoglossus
  • m. thyrohyoideus
  • m. sternohyoideus
  • m. omhyoideus

NAJČEŠĆE AKTIVNOSTI KOJE UZROKUJU NASTANAK BOLA U VRATNOJ KIČMI

Pojava bolova u vratnoj kičmi se najčešće vezuje za sledeće životne, radne ili sportske aktivnosti:

  • nagli pokreti rotacije glave i vrata, fleksije ili ekstenzije, bočne fleksije glave i vrata (najčešće – združeni pokreti)
  • dugotrajno sedenje i rad za računarom
  • dugotrajna vožnja automobila
  • loš položaj u toku spavanja
  • povrede koštano-mišićnog Sistema vratne kičme – TRAUME (saobraćajni udesi, povrede u toku sportskih aktivnosti).

SVAKA ŽIVOTNA, RADNA ILI SPORTSKA AKTIVNOST UKOLIKO SE NEPRAVILNO ILI NAGLO IZVEDE ILI VREMENSKI DUGO TRAJE MOŽE DA PROUZROKUJE BOL U VRATNOJ KIČMI.

NAJČEŠĆA PATOLOGIJA BOLA U VRATNOJ KIČMI

  • Spondiloza (spondylosis) – okoštavanje dva ili više susednih pršljenova, kao posledica degenerativnih promena
  • Spondilolisteza (spondylolisthesis) – pomeranje pršljena put napred u odnosu na susedne pršljenove, kao posledica traume.
  • Spinalna stenoza (stenosis spinalis) – suženje kičmenog kanala, kao posledica. degenerativnih i upalnih procesa na jednom ili više diskusa. Česta je kod starih osoba.
  • Hernija diska (discus hernia) – pucanje spoljnog omotača diska i ispadanja mekog pulpoznog sadržaja koji čini disk u okolni prostor.
  • Brahialgija – (sy. brachialis) – trauma, oštećenje brahijalnog spleta nerava.
  • Prelomi, naprsnuća – koštane mase vratnih pršljenova.
  • Povrede mekih tkiva vratne kičme – mišići, tetive, ligamenti.
  • Fibromialgija – sistemski proremećen metabolizam mekih tkiva.

KLINIČKA SLIKA

                                                                                                                              ŠANCOV OKOVRATNIK

  • Bol je najčešći u celoj vratnoj regiji, bazi lobanje, gornjoj 1/3 dorzuma (leđa), lopatičnoj regiji, međurebarnim mišićima, ramenom pojasu. Najčešće je bol obostran (levo i desno), sa dominacijom jedne strane.
  • Pokreti glave i vrata su bolno ograničeni.
  • Bolovi su u akutnoj fazi intezivni i konstantni i provociraju se minimalnim pokretima glave i vrata.
  • Često se oseti mravinjanje ili oštar bol koji ide iz kičme duž jedne ruke (ili obostrano), do sredine nadlaktice, podlaktice ili šake. Ova senzacija je kratkotrajna i veoma je neprijatna.
  • Mišići vratne regije, lopatičnoj regiji, između rebara su napeti i “tvrdi” i na dodir bolni sa prisutnim kvržicama u samim mišićima.
  • Pacijenti navode i stezanje mišića i osećaj “pečenja” (vratna kičma i lopatična regija) koji može da traje neko vreme.
  • Pacijenti navode “stezanje i težinu” kao i da je prisutan osećaj nelagodnosti u predelu baze lobanje, koji najčešće prerasta u glavobolju.
  • Glavobolje su najčešće potiljačne, mogu da izazovu mučninu i povraćanje.
  • Pacijenti se osećaju umorno i iscrpljeno.
  • Bolovi se provociraju pokretima glave i vrata, u ramenom zglobu, pokretima trupa i lopatica.
  • Međurebarni bolovi smanjuju amplitude disajnih pokreta grudnog koša i izazivaju osećaj neprijatnosti i strepnje da se “nešto strašno ne desi”.
  • Limitiran i bolni su pokreti rotacija nadlakta u oba ramena zgloba
  • Učestala je pojava tzv. krivošija – pojava čudnog uvrtanja glave i vrata. Razlog nastanka krivošije je taj što telo na bol reaguje tako što zauzima zaštitni, najmanje bolni položaj (antalgičan položaj) koji je uvek i nepravilan.
  • Najčešće, pacijent spontano sam pronađe antalgičan (bezbolan) položaj.Koliko god taj položaj bio nefiziološki, u tom trenutku bi trebalo da se primenjuje.Svaka pojava bola je siguran znak tela da nešto ne valja i da bi trebalo nešto da preduzmemo kako bi bol otklonili.

DIJAGNOSTIKA

Bitno je ispoštovati redosled dijagnostičkih metoda i krenuti od prostijih ka složenijim, ukoliko za tim ima potrebe. Uspostavljanje dijagnoze započinje uzimanjem anamneze i kliničke slike.

Probleme bola u vratnoj kičmi moguće je dijagnostikovati sledećim dijagnostičkim metodama:

Pre svega je potrebno da se obavi klinički pregled – uziminje preciznog funkcinalnog terapeutskig statusa pacijenta.

Na osnovu dobijenih rezultata odlučuje se da li je potrebno da se uradi nešto od aparaturnih dodatnih dijagnostičkih procedura.

KLINIČKI PREGLED – DETALJNA TERAPEUTSKA PROCENA SADRŽI

  • Precizna procena pokretljivosti glave i vrata. Da li su pokreti limitirani, u kojim amplitudama i da li se pri pokretu provocira bol i u kojoj amplitudi
  • Palpatorna procena mišićnog tonusa i provera prisustva bola na palpaciju
  • Mišićni test i provera da li se javlja bol prilikom testiranja
  • Klinička provera prisustva telesnih deformiteta

APARATURNA DIJAGNOSTIKA KOJA SE KORISTI U DIJAGNOSTIKOVANJU PATOLOGIJE VRATNE KIČME

  • Rendgenski snimak vratnog dela kičme (X- rays)
  • Kompjuterizovana tomografija (CT) skener – Computed Tomography (CT) Scan
  • Magnetna rezonanca (MR) – Magnetic Resonance Imaging (MRI)
  • Elektromišićna neurografija EMNG
  • Kolor Doppler krvnih sudova vratne kičme (karotidnih arterija)
bolovi-u-donjem-delu-ledja-4

FIZIKALNA TERAPIJA KOD BOLA U VRATNOJ KIČMI

Odmah po nastanku bola, potrebno je uzeti nešto od analgetka i miorelaksanata.
Bitno je napomenuti da se navedeni lekovi konzumiraju posle jela. Naravno, sve životne aktivnosti bi trebalo ograničiti na najneophodnije. Moguće je, u kućnim uslovima, primeniti i lekovitu glinu na bolno mesto, kao i tople kupke. Aplikacija gline i kupke bi trebalo vremenski da traje 15-30 minuta. Ukoliko bol ne prestane u roku od par dana, obratite se stručnjaku za pomoć.

FIZIKALNA TERAPIJA

Fizikalna terapija u prvoj fazi lečenja ima za cilj otklanjanje bola, rešavanje pitanja mišićnog tonusa i revitalizacije nervnog tkiva.

Terapija bola fizikalnim procedurama najpribližnija je prirodnim procedurama zbog blagotvornosti i prijatnosti i odsustva agresije.

U određivanju fizikalne terapije, značajna je anamneza, dijagnostika, klinički pregled, funkcionalni status.. S obzirom da je širok spektar fizikalnih procedura, odabira se najbolja moguća kombinacija fizikalnih procedura.

Značajno je napomenuti da ono što prija i daje efekta u lečenju kod jednog pacijenta, ne mora da prija i dâ efekat u lečenju kod drugog pacijenta sa sličnim problemom.

U fizikalnoj terapiji se primenjuju razne vrste zračenja počev od magneto terapije, ultra zvuka, lasera, shockwave, infra red, kao i struje različite frekvencije i modulacije. Dejstvo aparaturne fizikalne trapije je anelgezija i vazodilatacija, kao i celularno pospešivanje metabolizma.

Primenjuje se elektroforeza leka lokalno na bolno mesto.

Od bezaparaturnih procedura aplikuje se glina i tople kupke (topla pakovanja).

Terapeutska masaža i akupresura bolnih mesta i muskulature koja je u spazmu predstavlja sastavni deo fizikalne terapije.

U proseku, trajanje fizikalnih procedura u kontinuitetu iznosi 2-3 nedelje. Bitno je ispoštovati kontinuitet terapije.

Fizikalna terapija predstavlja uvodnu proceduru u sistemsko rešavanje problema bola u vratnoj kičmi, a to je kineziterapija (medicinske vežbe).

KINEZITERAPIJSKE PROCEDURE BOLA U VRATNOJ KIČMI

Sa kineziterapijom (medicinskim vežbanjem) se započinje kada se potpuno otkloni bol. Sistemsko rešavanje bola u vratnoj kičmi, kao i prevencija njegovog nastanka, obuhvata kineziterapijske procedure koje su akcentirane na vraćanju fizioloških amplituda pokreta kao i stvaranje mišićne mase i snage vratne muskulature.

Cilj nam je da jaka muskulatura vratne kičme preuzme deo tereta vratne kičme.

MANIPULATIVNE METODE – KIROPRAKTIKA VRATNE KIČME

Potpuna indikacija za primenu kiropraktike je mišićni disbalans, gde se mišićni tonus povećava, a sam mišić gura kosti i zglobove iz svog fiziološkog položaja, tako da kosti, mišići i zglobovi trpe konstantno opterećenje i bol. Kiropraktika nema efekta ukoliko postoji mišićni spazam.

Zato, tek posle par dana od započinjanja sa fizikalnim procedurama, koje sem anelgzije imaju i relaksirajuće dejstvo koje pospešuju masaže, kao i medikamentozna terapija, trebalo bi stvoriti preduslove za primenu kiropraktike kao jedne od metoda za odstranjivanje bola u vratnoj kičmi.

 

Autor teksta: Žarko Popović, viši fizioterapeut, defektolog-somatoped

Comments

  • BORIS

    BORISAugust 28, 2023 at 7:49 am

    Meni je 2016. te u ordinaciji ‘Matejić”
    u Zemunu rađena shockwave terapija na vratnu kičmu
    što mi je uzrokovalo neurološke smetnje…Možete li pomoći?

    • nikawp

      nikawpAugust 29, 2023 at 5:53 am

      Poštovani Borise,
      Shockwave terapija se uspešno primenjuje u tretmanu cervico-thoracalnog myofascitisa, 8 terapija, svaki 2. dan.
      Shockwave se aplikuje samo u području mekih tkiva!
      Navedena terapija se kombinuje sa ostalim fizikalnim procedurama!

      Pregled možete da zakažete telefonom 011 30 34 733 ili 060 33 40 852 najkasnije jedandan ranije.
      Na pregled ponesite kompletnu medicinsku dokumentaciju.
      Dobrodošli!

Leave Your Comments